Predstavljanje Buljarice kao herpetološkog rezervata na 21. Evropskom kongresu herpetologije 

CDE se bavi istraživanjima slatkovodnih staništa na crnogorskom primorju i proučavanjem njihovog biodiverziteta još od 2015. godine. Detaljna trogodišnja istraživanja sprovedena su najprije u svim slatkovodnim tijelima područja Igala, Tivata i zaleđa plaže Jaz. Nakon toga, CDE 2016. godine započinje istraživanje biodiverziteta uvale Buljarica, koje rezultira studijom ,,Procjena biodiverzitetskih vrijednosti i prijetnji u Buljarici zasnovana na ekosistemskom pristupu

Buljarica predstavlja jedno od rijetkih preostalih mediteranskih močvarnih područja u regionu,  tj. jednu od najvrijednijih brakičnih močvara na obali Jadrana, koja je plažom zaštićenom nacionalnim zakonodavstvom povezana sa livadama morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica) koje pripadaju zaštićenom području u moru Katič. Buljarica je jedinstvena po dobro očuvanim slatkovodnim ekosistemima i velikom bogatstvu biljnih i životinjskih vrsta.

Upravo ovakvi ekosistemi spadaju među najugroženije u Evropi, te kao takvi imaju hitnu potrebu za očuvanjem. 

Mnoge životinjske i biljne vrste prisutne na ovom području zaštićene su na nacionalnom i na međunarodnom nivou, a mnoga važna staništa pripadaju i staništima od značaja za Evropsku zajednicu (Natura 2000 staništa).

Najznačajniji dio za zaštitu Buljarice predstavlja močvarni dio u zaleđu plaže u kom se nalaze: rijeka, veliki broj kanala, bara i lokvi, čineći je pravi malim rajem za, između ostaloga, vodozemce i gmizavce. U Buljarici je zabilježeno ukupno 22 vrste gmizavaca, što čini oko 60% od ukupnog broja gmizavaca registrovanih u Crnoj Gori. Pored toga, zabilježeno je 11 vrsta vodozemaca, što čini oko 73% svih trenutno registrovanih vrsta vodozemaca u Crnoj Gori. 

Sa četiri vrste kornjača, devet vrsta guštera i devet vrsta zmija, Buljarica predstavlja tipičan i veoma značajan herpetološki rezervat na jadranskoj obali.

Upravo iz ovih razloga, CDE je 2021. godine pokrenulo detaljna istraživanja slatkovodnih kornjača u Buljarici: barske i riječne kornjače, s obzirom na to da su ove vrste jako dobri indikatori povezanosti slatkovodnih straništa. Istraživanja podrazumijevaju: praćenje distribucije jedinki, markiranje jediniki u cilju procjene veličine populacija, evidentiranje starosne i polne strukture, i na kraju uzimanje morfometrijskih mjera. 

Period istraživanja od aprila do oktobra 2021. godine, tj. do perioda njihovog povlačenja i hibernacije, potvrdilo je da je Buljarica ekstremno biodiverzitetski važno područje, koje sa aspekta herpetofaune predstavlja pravu vruću tačku biodverizteta.

To koliko je Buljarica važna sa aspekta gmizavaca i vodozemaca, govore i impresije sa 21. evropskog herpetološkog kongresa, na kome je učestvovalo oko 200 herpetologa iz cijele Evrope. Na kongresu smo predstavili preliminarne rezultate istraživanja slatkovodnih kornjača na prostoru cijelog crnogorskog primorja, ali su podaci sa Buljarice zbog svoje impresivnosti dobili poseban prostor i radionicu posvećenu samo ovom području. Naučnici sa herpetološkog kongresa zaključili su da jedno ovakvo stanište pod hitno mora biti zaštićeno visokim stepenom zaštite, te da je populacija barske kornjače koja živi u Buljarici vjerovatno jedna od najvećih u Evropi !

Ipak, ovaj dio crnogorskog primorja izložen je brojnim prijetnjama, među kojima su najozbiljnije urbanizacija i neodrživi turizam.

Jedan od ciljeva istraživanja je i popis pritisaka i stresova koji prijete populacijama slatkovodnih kornjača na crnogorskom primorju. Prijetnje kao što su: gubitak staništa, betoniranje riječnih korita, fragmentacija staništa, zauzimanje staništa odlaganjem čvrstog otpada, širenje invazivnih vrsta, krivolov, itd. dovode do velikog pada brojnosti, ali i do nestanka populacija slatkovodnih kornjača na primorju.

CDE nastavlja istraživanja biodiverziteta Buljarice, u cilju prikupljanja podataka koji čine vrijednu podlogu za praćenje stanja prirode ovog područja.

Scroll to Top