organizovanog 1. novembra 2023. godine u eko selu Nevidio, u Šavniku
Cjelodnevni umjetničko – edukativni događaj u organizaciji Crnogorskog društva ekologa održan je 1. novembra 2023. godine u eko selu Nevidio u Šavniku. Cilj događaja bio je pokretanje dijaloga između lokalnog stanovništva, nezavisnih eksperata iz različitih oblasti i donosioca odluka u vezi sa potencijalima, preprekama i rješenjima za razvoj Šavnika, ali i drugih ruralnih područja Crne Gore.
Na ovom događaju učesnici su imali priliku najprije da se upoznaju sa posebnostima šavničke regije, zatim da od lokalnog stanovništva čuju o izazovima koji otežavaju održivi razvoj Šavnika i lokalnih zajednica, a na kraju da zajedno konstruišu zaključke o koracima koje je potrebno preduzeti kako bi jedno od najvrijednijih područja naše države zapravo prigrlilo svoje atribute, i uz simultano ulaganje u lokalnu zajednicu i u očuvanje prirode, uspjelo da kreira pobjedničku priču o pravom razvoju u skladu sa postulatima ekološke Crne Gore. Kao što je deklaracija o ekološkoj Crnoj Gori već decenijama primjer drugim državama nalik Kostariki koja je zapravo uspjela da primijeni ove postulate i pokaže svijetu šta znači ekološka, održiva, prosperitetna država, tako i Šavnik može postati uspješan primjer razvoja ruralnog područja.
Među učesnicima bilo je predstavnika lokalnog stanovništva, eksperata iz različitih oblasti (turizam, ekologija, poljoprivreda, komunikacije, održivi razvoj, novinarstvo…), predstavnika donosioca odluka ispred Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma. Nažalost, iako su bili pozvani, predstavnici Opštine Šavnik nijesu izrazili interesovanje da prisustvuju ovom događaju iako je, po riječima lokalnog stanovništva, ovo prvi događaj ovog tipa koji je organizovan u Šavniku. Događaj su uljepšali umjetnici i kreatori, čiji su radovi oplemenili atmosferu i na drugi način prisutnima pokazali ljepote ovog kraja.
Turista koji u okviru ruralnog turizma bira aktivnosti vezane za zaštitu prirode troši u prosjeku 312,00 eura dnevno
Kirsi Hyvaerinen, ekspertkinja za turizam iz Finske koja se još 2006. godine zaljubila u Crnu Goru i ovdje tada i preselila, podsjetila nas je da razvoj nekog područja ,,ako nije održiv, onda to nije razvoj”, jer održivost znači: ,,zdrava životna sredina za sve, danas, i sjutra”. Podsjetili smo se i toga da je Crna Gora za sada imala pogrešnu strategiju procjenjivanja uspješnosti turističke sezone – brojanjem ljudi i kreveta, imajući u vidu, između ostaloga da masovni turizam od ukupnih prihoda državi ostavi 14%, dok avan-turizam odnosno ruralni turizam državi ostavi čak 65% ukupnih prihoda. Važno je da razumijemo, dodaje Kirsi, da naši današnji gosti nisu više oni koji su to bili 80-ih godina, te da su danas pravilno osmišljene ponude ruralnog turizma (što najčešće znači posmatranje i uživanje u divljoj, zdravoj, čistoj prirodi, vodi, vazduhu i hrani, kao i tradicionalnim i kulturološkim vrijednostima jednog područja) upravo ono što najveći broj turista traži i očekuje.
Ruralni predjeli, koji zapravo zauzimaju najveću površinu naše države, upravo nude savršene mogućnosti za ovaj vidi turizma, ali od nas zahtijevaju da budemo pažljivi pri kreiranju sadržaja i smještajnih kapaciteta koji treba da reflektuju našu istoriju i autentičnost našeg naroda, a ne da ih na bilo koji način naruše.
Med iz Bukovice proglašen je najboljim medom na svijetu
Mirjana Đundić, inž. Stočarstva, iz Šavnika, upoznala nas je sa posebnostima ove regije, o kojima malo ko zna. Da li ste znali da je med iz Bukovice devedestih godina proglašen za najbolji svjetski med? Ovo dovoljno govori o bogatstvu florističkog sastava po kvadratnom metru ove regije, koje garantuje vrhunski kvalitet i drugih proizvoda kao što su mliječni proizvodi, ali i odličnu perspektivu za pčelarstvo. Oplemenjivačka stanica za Brdskog konja se nalazila u Gornjoj Bukovici u Šavniku, ali i prvi uvoz Tirolskog u Crnoj Gori je vezan za ovaj kraj.
Durmitorski skorup je tipičan primjer proizvoda koji se uže vezuje za ovo podneblje, koji je zaštićen šemom kvaliteta PDO. Kao takav, durmitorski skorup ima veći stepen zaštite u odnosu na dobro poznatu njegušku pršutu. U Banci gena BTF-a nalazi se krompir koji je iz Boana, a u Dužima se proizvodi čuvena duška heljda, koja bi trebalo da bude simbol otpora u bukvalnom i prenesenom smislu. Upitno je zbog čega lokalno stanovništvo ove regije ne koristi šeme kvaliteta, da li zbog neinformisanosti ili zbog nedovoljne podrške onih koji su za svoju misiju preuzeli razvoj ovog područja.
Mirjana podsjeća na to da je, i u ovoj oblasti, osnovni segment koji treba biti ispoštovan očuvana životna sredina bez koje, kako kaže ne može da postoji mogućnost bavljenja organskom poljoprivredom, koja ide ruku pod ruku sa očuvanim i zdravim biodiverzitetom i mikrobiomom zemljišta. Za kraj napominje da je potrebno uraditi istraživanje potreba lokalnog stanovništva, te da će tek tada biti moguće zapravo uraditi dobar plan i strategiju razvoja.
Sve je manje onih koji mogu da prenesu vrijedna tradicionalna znanja budućim generacijama
Nada Vemić, dizajnerka, pokazala nam je kako tradicionalne motive naše kulturne baštine danas možemo prikazati u novom svjetlu, i pažljivo ih kombinujući sa novim dizajnerskim tehnikama, sa ponosom predstaviti cijelom svijetu. Upozorila je na to da tradicionalna znanja koja su zapravo srž našeg identiteta, razvoja i posebnosti, danas ubrzano nestaju nestankom starijih generacija, jer je malo onih koji su odlučili da rade na očuvanju i prenošenju ovih tehnika i znanja mlađim generacijama.
Da li će za desetak godina postojati sela u Crnoj Gori?
U prilog tome, Ivan Mališić iz Regionalne razvojne Agencije Bjelasica, Komovi i Prokletije, koji se već dvadeset godina bavi razvojem lokalnih zajednica u ruralnim područjima naše države, izražava zabrinutost jer smatra da za desetak godina u Crnoj Gori neće više postojati sela, jer neće biti ljudi koji će živjeti u njima.
Dolazi vrijeme u kom će zemlja, zdrava hrana i čista voda i vazduh biti najskuplji, i najcjenjeniji turistički proizvod
Tamara Brajović, direktorica direktorata Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ipak je optimistična i iako ukazuje na probleme nalik nekooperaciji i nedovoljnoj sinergiji među različitim državnim organima, smatra da će trenutni program koji vodi MEPPU pokazati kako lokalna zajednica može da ima benefite u očuvanim i zaštićenim područjima. Podsjeća da će vrlo brzo da dođe vrijeme kada će biti bogati samo oni koji imaju parče svoje zemlje, što se, napominje, već dešava u razvijenim i prerazvijenim državama. Dodaje: ,,Mi imamo prednost u odnosu na svijet, jer razvijene države moraju da rade na restauraciji svoje prirode i svojih resursa, a Crna Gora to još uvijek ne mora jer je u velikoj prednosti pošto još uvijek ima netaknutu prirodu, čistu vodu, vazduh.”
Danijel Garić, urednik emisije Ekovizija, RTCG smatra da se ekološke teme u Crnoj Gori ne vide, ne dolaze do izražaja, dok u svijetu teme kao što su ,,klimatske promjene” i ,,životna sredina” spadaju u top 4 najčitanijih.
Šavnik bi mogao biti savršeno mjesto na život
Milija Ćeranić, predstavnik lokalnog stanovništva iz sela Duži, poručuje da je osnovno što im trenutno fali: narod. Kaže da posjeduje voćnjak koji daje nadprosječne prinose, te da je ovo područje savršeno mjesto za život, ali da u nekim područjima i dalje nedostaju: dobra struja, dobri putevi, signal za telefon, vodovod i druga infrastruktura. A povrh svega, kaže, fale kvalitetni projekti koji bi zaista podržali život čovjeka na selu, a istovremeno i prirodu od koje kvalitet života najprije i zavisi. Podsjeća da je on za zaštitu prirode, ali i za zaštitu čovjeka, te ukazuje na to da mehanizmi pomoći stanovništvu ruralnih oblasti koji su zapravo toliko komplikovani da predstavljaju često ,,omču oko vrata”,zapravo ne predstavljaju pravu pomoć, i da je to razlog zašto nisu čest izbor ljudi sa sela. Milija poručuje: ,,Htio sam da pitam Opštinu, ali nije došla, da li je nama budućnost da potopimo kanjon Komarnice, ili da možda naplatimo to što je kanjon očuvan. Ovaj kraj nudi brojne neiskorištene blagodeti nalik ljekovitom bilju, stotinama vrsta gljiva i jestivog bilja, koje predstavljaju osnove za najljepše tipove turističke ponude.”
Anka Kujović iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma kaže da se u Crnoj Gori i dalje dovoljno ne prepoznaje značaj razvoja ruralnog turizma.
________________________________________________________________________________________________________
Nakon cjelodnevnog učenja, razmjene iskustava, mišljenja i ideja, iz diskusije proizišli su sljedeći ZAKLJUČCI:
Crnogorsko društvo ekologa nastavlja da daje podršku razvoju ovog predjela, a posebno će nastaviti da radi na očuvanju kako Komarnice tako i na poboljšanju života sela na njenim obroncima. Nastaviće da inicira sastanke u Šavniku sa lokalnom zajednicom, predstavnicima donosioca odluka i različitim ekspertima, pa je sledeći već zakazan za kraj novembra mjeseca. Kirsi kaže da smo ovim događajem svi zajedno pružili ruku, a kada je neko prihvati tada ćemo uspjeti da napravimo korak naprijed. Nadamo se da će narednom okupljanju prisustvovati kako veći broj građana Šavnika, tako i njihovi donosioci odluka. Tamara Brajović ističe da će MEPPU nastaviti da podržava slične ideje, te da će da nastave da rade na unaprijeđenju zakona i strategija čiji je cilj za zaštita biodiverziteta.
Milija Ćeranić na kraju poentira da su planovi za razvoj oštine Šavnik zbunjujući, jer je u Prostornom planu i drugim strateškim i planskim dokumentaima ovaj predio predstavljen kao područje za razvoj energetike, ali i kao područje koje će biti posvećeno očuvanju prirode i razvoju turizma. S obzirom na to da fokusiranje na energetske projekte nikako ne može da ide ruku pod ruku sa razvojem turizma, predlaže brisanje plana za formiranje energetskog čvorišta, te uvezivanju lokalne poljoprivrede i turizma, kako bi turisti napokon bili ohrabreni da kupuju lokalne proizvode, a ne one iz Arome i Volija.
Na kraju, Ivan poručuje da dok god riječ ,,seljak” ne bude imponovala, neće biti razvoja ruralnog turizma. Još barem deceniju neće biti lako, ali će onda cijeli svijet da se okrene u pravcu razvoja sela, ukoliko, u međuvremenu, ne nestanu”.
Jelena Pavićević se slaže da je potrebno ljude sa sela u javnom diskursu predstavljati kao junake, treba redovno da im se ukazuje zahvalnost, jer su to upravo ljudi koji čuvaju našu prirodu, koji proizvode našu hranu, i koji čuvaju i održavaju našu zemlju čijoj se ljepoti i gostoprimstvu svi dive. Po njoj, ostanak mladih i povratak ljudi u Šavnik može postati stvarnost. ,,Ekologija je nešto što može pametno da se valorizuje. Potvrda za to su nam i stranci poput Kirsi koji odlučuju da ostanu da žive u našoj predivnoj zemlji. Veliki broj stranaca nam svakodnevno sugerišu na to.”
Tokom cijelog događaja učesnici su imali priliku da uživaju u fotografijama prekrasnih predjela šavničke opštine, zatim u slikama i drugim umjetninama nalik kreacijama napravljenim od vune u umjetničkim kolonijama održanim u Šavniku, a dodatan ugođaj obezbijedio je gudački trio Neda Tadić & Maja Antić Kalezić .
Ovaj događaj organizovan je u okviru projekta ,,Ekološke mreže – ključ razvoja na temeljima očuvane prirode” koji realizuje Crnogorsko društvo ekologa. Projekat je podržan je od strane Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru programa ,,OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE” koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Organizacija ovog događaja dodatno je podržana od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u okviru projekta ,,Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite kritičnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori.”
