Crna Gora je centar raznolikosti biljnog svijeta, pa u njoj možemo pronaći i biljku mesožderku – Pinguicula hirtiflora Ten. (dlakavocvjetna masnica/bubojetka).
Ova vrsta živi na jako specifičnim kamenitim staništima, na prostoru od jugozapadne Italije, preko Balkanskog poluostrva do Turske, dok je zbog svoje atraktivnosti unesena i u neke zemlje srednje Evrope.
Veoma je rijetka, sa izrazito specifičnim zahtijevima staništa koje naseljava – preferira strma, zasjenjena i vlažna staništa na kamenitoj podlozi. Ovakva staništa siromašna su hranljivim materijama, čemu se Pingvikula prilagodila tako što je razvila mehanizam pomoću kojeg lovi i hrani se insektima, pa na taj način nadoknađuje nedostatak azota u svom staništu.
Ova vrsta opisana je u Kalabriji (Italija) gdje je, zbog male veličine populacije (nekoliko stotina jedinki) i njene izloženosti negativnim uticajima usljed neposredne blizine magistralnog puta, kultivisana u botaničkoj bašti u tom regionu, pa tako genetski materijal ove populacije ostaje očuvan i van njenog staništa.
U Crnoj Gori je P. hirtiflora evidentirana na svega par lokaliteta, a u kanjonu rijeke Cijevne je opisana posebna biljna zajednica venerine vlasi i debelocvjetne masnice Adianto-Pinguiculetum hirtiflorae Stevanović & Bulić 1989. Ova biljna zajednica, inače veoma rijetka, uskog je rasprostranjenja, a u Crnoj Gori evidentirana je samo za kanjon Cijevne.
Iz tog razloga, upravo Pinguicula hirtiflora predstavlja simbol ovog kanjona i cijelog tog geografskog područja.
Iako su Studijom zaštite za Spomenik prirode ,,Kanjon rijeke Cijevne” bile propisane stroge mjere koje moraju da budu ispoštovane tokom rekonstrukcije puta Podgorica – Cijevna – Tamara – Vrmoša, one nijesu ispoštovane, pa na lokalitetu na kome je opisana ova zajednica više ne postoji.
Iz navedenih razloga, CDE ove godine započinje istraživanja usmjerena na mapiranje kanjona Cijevne u cilju pronalaska potencijalnih lokaliteta i preostalih staništa ove vrste.
Nakon identifikacije stanja i eventulanog pronalaska ove prirodne prosebnosti, tim eksperata će izvršiti procijenu stanja novootkrivenih populacija, i dati konkretne smjernice za oporavak i za stvarno očuvanje ove, nadamo se i dalje prisutne, jako vrijedne i posebne vrste.
Tokom istraživanja, evidentiraćemo i druge važne i rijetke biljne vrste, od kojih je možda najpoznatija biljka feniks – Ramonda serbica; procijenićemo stanje i njihovih populacija, faktore ugrožavanja, itd.
Naš lokalni partneri na ovom projektu je NVO Eko-Tim, koji će kroz isti projekat uraditi socio – ekonomsku analizu za područje Spomenika prirode ,,Kanjon Cijevne”, te nam pomoći u promociji ovog predjelja i njegovih prirodnih posebnosti.
Istraživanje sprovodimo kroz projekat ,,Ka očuvanju biodiverziteta i jačanju upravljanja zaštićenim područjem rijeke Cijevne”, koji je finanskijski podržan od strane EuroNatur-a u okviru većeg projekta BESTbelt, finansiranog od strane Evropske unije i EuroNatur-a.