organizovanog 25. novembra 2023. godine u Montebay vili, u Buljaricama
Potencijali za održivi razvoj Buljarice: “Svijet koji savremeni turisti sanjaju”
Razgovor između lokalnog stanovništva paštrovačke regije, donosioca odluka i nezavisnih eksperata organizovali smo u subotu, 25. novembra u Buljarici. Uprkos prirodnoj drami kiše i vjetra koja se odigravala iznad močvare i mora, učesnici događaja razmjenjivali su ideje u toploj atmosferi Montebay vile u neurbanizovanom dijelu Buljarice. Osim razmjene ličnih utisaka i doživljaja ovog kraja, učesnici su imali priliku da uplove u njen krajolik kroz fotografije – prozore u prirodne i kulturološke ljepote ovog prostora, ali i isprobavajući autentičnu lokalnu kuhinju, ili preselivši se u svijet crnogorskih brdskih krajolika opisanim u knjigama buljaričanke Jasenke Lalović, koje su za sve prisutne čitale glumice Ivana Mrvaljević i Dubravka Drakić, uz tihu pratnju džez trija.
Crnogorsko društvo ekologa (CDE) je u Buljarici organizovalo ovaj događaj pod nazivom ,,Potencijali za održivi razvoj Buljarice: Razgovor sa lokalnim stanovništvom”, sa ciljem otvaranja prostora za pokretanje dijaloga između lokalnog stanovništva, nezavisnih eksperata iz različitih oblasti i donosioca odluka u vezi sa potencijalima, preprekama i rješenjima za razvoj Buljarice kao očuvanog prirodnog i kulturnog bisera crnogorskog primorja.
Osim produktivnih diskusija i izlaganja od strane eksperata koji su iz različitih uglova pristupili konceptu održivog razvoja, predstavljeni su i lokalni biznisi ,,Wild Orange – Hide and eat” i ,,Mahakala retreats” čiji rad podržava očuvanje prirodne i kulturne baštine Buljarice i turiste edukuje o njenim posebnostima. Premijerno je prikazan i kratki animirani film ,,Kernja”, nastao u koprodukciji CDE i DOK Produkcije. U posebnom dijelu umjetničkog programa učestvovale su spisateljica i autorka trilogije ,,Brda od pelina“, Jasenka Lalović, kao i glumice Ivana Mrvaljević i Dubravka Drakić koje su čitale odlomke iz knjiga već pomenute trilogije, čija je radnja većim dijelom vezana za paštrovački kraj.
,,Događaj nije slučajno organizovan baš Buljarici. Još od 2016. godine, kao grupa biologa istražujemo ovo područje, i za sada smo došli do jako zanimljivih podataka po kojima Buljarica zaslužuje da ima stepen zaštite ne samo na nacionalnom, već i na internacionalnom nivou, jer je već nominovana kao Emerald područje, kao Važna teritorija za ptice, Važna teritorija za biljke,” istakla je predstavnica Crnogorsko društvo ekologa, Andrijana Mićanović, napominjući da ovi vidovi zaštite prirode ne isključuju socio – ekonomski razvoj stanovništva ovog kraja, naprotiv.
Ipak, Mićanović podsjeća na neizvjesnost sudbine ovog područja, usljed kontradiktornosti koje su prisutne u različitim strategijama i planskim dokumentima, gdje su definisane opcije razvoja i budućnosti buljaričkog kraja koje jedna drugu isključuju. Sa jedne strane, u nekim dokumentima ovo područje prepoznato je kao jako vrijedno sa aspekta očuvanja prirode, i kao takvo važno za zaštitu, a u drugim dokumentima su postojali različiti planovi za razvoj elitnih i luksuznih kompleksa na Buljarici.
,,Stoga je cilj bio da ovaj događaj služi kao povod da na jednom mjestu okupimo sve zainteresovane strane. Bez obzira na to koliko je neko područje važno i koliko ga rijetkih biljnih i životinjskih vrsta krasi, zaštita ne smije i ne treba da bude uspostavljena ukoliko u obzir nijesu uzeta mišljenja i prakse lokalnog stanovništva koje su do sad postojale,” dodala je predstavnica CDE.
Misiju ovog projekta koja teži da pokaže da zaštita prirode i biodiverziteta nije bauk, već da zaštićena područja i održivi razvoj lokalnog stanovništva mogu i treba da se odvijaju kao dva paralelna i sinergetska procesa, podržalo je i Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MTEORRS) kroz njihov projekat ,,Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite kritičnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori.”
,,Podižemo svijest lokalne zajednice kako bi shvatili da su oni naši partneri u kontekstu zaštite i da oni predstavljaju jedan od ključnih aspekata i vrijednosti kada kreiramo zaštitu nekog područja. Lokalno stanovništvo nam mora biti prva ciljna grupa kako bi to zaštićeno područje poslije proglašenja bilo održivo i efikasno,” kazala je predstavnica MTEORRS, direktorica Direktorata za prirodu, Tamara Brajović.
Upravo zbog toga je značajno što je današnjem skupu prisustvovao značajan broj mještana Buljarice koji su najbolje mogli izraziti svoje želje i ciljeve, te apelovati na rješavanje problema sa kojima se suočavaju.
,,S jedne strane, Buljarica je prostor sa puno potencijala, međutim, sa druge strane to je mjesto gdje žive ljudi bez kanalizacione mreže u 21. vijeku. Potrebno je uzeti u obzir sve aspekte razvoja i potreba lokalne zajednice kako bi se došlo do neke sprovodljive i realne, najbolje moguće vizije razvoja Buljarice u budućnosti. Ako ne priča lokalno stanovništvo, donosioci odluka nas neće ni čuti,” poručio je predstavnik privrednika lokalne zajednice, Buljarice, Stevo Davidović.
Jasnu viziju o tome šta Buljarica ne bi trebalo da bude, te kakve su osnovne strategije razvoja ovog područja u svojoj prezentaciji ukazao je dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, prof. dr. Rade Ratković.
,,Mi već imamo svoj san i svoju viziju Buljarice: ne prodaji Buljarice, ne masovnom turizmu, ne neodrživom razvoju, na bazi uništavanja ili promjene prirodnih resursa. Zalažemo se za očuvanje biodiverziteta i geografije, neremećenje prirode. Ne za pravljenje eksperimenata uvlačenja morske vode u polje. U Buljarici treba da napravimo turizam ne velike koncentracije, ali sa više turističkih proizvoda koji imaju ekološku komponentu i koji su na pravcima post- pandemijskog turizma gdje se uživa u prirodi, zdravoj hrani, u čistom vazduhu i komoditetu bez gužvi. Znači u Buljarici želimo svijet koji savremeni turisti sanjaju,” saopštio je profesor dr Ratković.
Značajan dio skupa bio je posvećen ukazivanju na važnost i benefite Evropskog zelenog dogovora, te su se mještani Buljarice, nezavisni eksperti i donosioci odluka iz Crne Gore mogli bolje upoznati sa ovim planom koji se i te kako tiče zemalja koje planiraju da postanu dio Evropske unije.
,,Evropski zeleni dogovor u konačnici ima za cilj dostizanje ugljenički neutralne Evrope do 2050. godine, ali i postizanje niza ciljeva koji se tiču energetike, transporta, proizvodnje hrane, društvenog organizovanja, urbanizma… Konačno, Evropa ima plan da se transformiše u zeleni kontinent i tako da primjer ostalim sredinama i kontinentima,” objasnio je profesor Fakulteta savremenih umetnosti u Beogradu, dr. Dragan Ćalović.
Ćalović pojašnjava da je za implementaciju Zelenog dogovora i agende 2030 ključno da se osigura dobra komunikacijska strategija kroz koju bi se javnosti i donosiocima odluka objasnilo koji su benefiti ovih transformacija, a korak u tom smjeru je učinjen upravo na skupu u Buljarici.
,,Uvijek sa ponosom ističem da sam Buljaričanka, ja sam dijete koje se ovdje podiglo, koje ovdje stasavalo. Mnogo se uzdam u paštrovačku pamet, ona je uvijek znala da pametno procijeni i opstane. Mislim da ćemo i po pitanju smjera u kojem Buljarica treba da ide pravilno da procijenimo,” poručila je spisateljica Jasenka Lalović.
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Nakon cjelodnevnog učenja, razmjene iskustava, mišljenja i ideja, iz diskusije proizišli su sljedeći ZAKLJUČCI:
U Diskusiji glavnu riječ uzeli su: prof. dr. Rade Ratković i Ivo Armenko – eksperti za turizam; Tamara Brajović, direktorica direktorata za prirodu MTEORRS-a, Đorđe Gregović i Stevo Davidović, predstavnici lokalnog stanovništva, Goran Gugić, ekspert za ekologiju i zaštićena područja, i Andrijana Mićanović, CDE. Panel diskusijom moderirala je Jelena Pavićević.
Tamara Brajović naglašava da više od deceniju ne postoji prostorno urbanistički plan (PUP) za opštinu Budva. Potrebno je obezbijediti lokalnom stanovništvu i investitorima korištenje prostora u skladu sa sturkom i naukom. Dosadašnja situacija propusta i nedostataka učinjenih van planskog dokumenta dovela je do haosa u urbanom jezgru Budve. ,,Novi PUP treba da predvidi sanaciju onoga što je izgubljeno, kada je to moguće”, kao i da se pažljivo planira razvoj prostora mimo urbanizovanog dijela Budve, gdje prednjači Buljarica sa izuzetnim prirodnim potencijalom. ,,Strategija razvoja turizma (koja je u izradi) treba da bude osnova PUP-a.”
U Programu integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore (CAMP CG) evidentirana su sva ranjiva područja obale, gdje je navedeno da postotak izgrađenih kapaciteta iznosi 60% u odnosu na cjelokupan prostor obale, čija je karakteristika danas preizgrađenost i velika potrošenost prostora.
Tamara napominje da je zaleđe koliko-toliko očuvano, te da je ,,potrebno obezbijediti sinergiju očuvanosti prostora razvojem ekološkog održivog turizma baziranog na postulatima održive poljoprivrede” ali i da je sve potencijale potrebno uvezati.
Jelena Pavićević: Jedan od razloga zašto su zakonska rješenja loša je to što građani nisu dio radnih grupa. Zašto se zakonska rješenja koja su dobra ne sprovode? Zbog toga što nisu dobro iskomunicirana, građani ne znaju šta stoji u tim zakonima. Građani ne znaju tačno da navedu svoja prava garantovana određeninm zakonima. Bivaju podijeljeni: zakonsko rješenje im se sviđa ili ne, za su ili su protiv, ali ne mogu da objasne zašto su suštinski za određenu opciju.
Stevo Davidović, maslinar iz Buljarice i sekretar Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva:
Dobro je da se o Buljarici razgovara u ovakvoj atmosferi, a da to nije u stanju akutnog interesovanja nekog investitora.
Potrebno je uraditi studije samo u vezi sa Buljaricom – kako može da se razvija i koji model razvoja ima smisla. U Budvi se danas preko 90% inicijativa građana svodi na to da povećaju stepen izgrađenosti na privatnim parcelama kako bi mogle da budu bolje prodate. Takav sistem vrijednosti je izgrađen. I, pitamo, se, ko je tome kriv? Nije posao građanina da mijenja takav sistem. U proteklih 15 godina imali smo sistem ucrtavanja objekata i rast, a ne razvoj. U Opštini je nejasno šta sa Buljaricom. Potrebno je uraditi studije.
Maslinarstvo i vinogradarstvo je tradicionalno za Buljaricu, Jedna od najvažnijih svjetskih sorti grožđa – kratošija, u Buljarici ima najčvršći mogući dokaz o porijeklu. Međutim, ne postoji sluh za takvo blago.
Buljarica nema kanalizaciju, postoji problem sa divljim nasipanjem plaže, sa divljom gradnjom, močvara, njen sistem kanala i nekadašnje oranice i pašnjaci napušteni su i zapušteni. U Buljarici danas vlada vanredno stanje, a 50 godina čeka se na razvoj.
Jelena Pavićević: Insistiranje na rastu pogubno je za razvoj!
Ivo Armenko: Teško je upoređivati periode. Bilo je organizovano društvo, društvena imovina, radilo se za interese države. Znalo se šta je u interesu i to je poštovano. Veliki sistem MNE tourist kreirao je 80 posto turističke ponude Crne Gore. Opštine, skupštine opština i skupština države bilo je nezamislivo da donesu mjeru ili zakon bez konsultacije sa MNE tourist bilo je nezamislivo. Tada je bilo nezamislivo usvojiti plan izgradnje objekta koji bi zatvorio pogled kroz prozok komšiji. MNE turist imala je veliku odgovornost.
Privatni interes nije organizovan! Turizmom se sada bave ljudi kojima je motiv plasman kapitala, pranje novca, objedinjenost i zajedništvo ne postoje, pa ne postoje ni snaga ni uticaj.
Lijepa sela Paštrovića su autentična, Španija je takva mjesta obnovila u stilu.
Đorđe Gregović: ..Ne bih mijenjao život u Buljarici ni za kakve pare svijeta. Problem jeste – fali odgovor lokalne zajednice. Ili nema odziva ili su planovi rađeni iza leđa. Buljarica treba da bude poznata po kamperskom i robinson turizmu – turizmu u netaknutoj prirodi.”
Njegova vizija Buljarice: ,,Izlaze ribari do ručka izvade 6kg ribe, dođes u Buljaricu, sve je sređeno, prošetaš do Jaza, sređena mreža kanala, obnovljeni guvno, bazar – prodaje se žito na veliko, u kući imamo malu česmu odakle točimo Stevovo ulje, pa iako mještani imaju privilegiju da imaju i više komaraca od svih. Buljarica, baš zato što je tu gdje je ima strašan potencijal koji svi mogu da vide, shvate i prihvate. Donosioci odluka imaju dovoljno pameti da poštuju i vrijednuju lokalni interes, što do sada nije bio slučaj, uglavnom je bila ponuđena varijanta u kojoj mještani nisu bili uključeni. Buljarica je mjesto na sredini CG obale, sve joj je jednako daleko, ima zaleđe, jezero i otvoreno more.“
Andrijana Mićanović: CDE je duži niz godina aktivno u Buljarici gdje sprovodi naučno istrazivački rad od 2016. godine, koji je do sada rezultirao jako zanimljivim podacima. Sa aspekta ekologije i biodiverziteta, Buljarica je jedna od rijetkih močvarnih područja Mediterana, a močvare su na globalnom nivou najugroženiji ekosistemi jer zauzimaju manje od 5% svjetske tritorije; u Evropi je više od 90% močvarnih staništa uništeno.
Osnovne dobrobiti močvara: skladištenje CO2, kontrola poplava, prečišćavanje voda, od 100 posto opisanih vrsta na svijetu preko 40% su močvarne vrste. Istraživanjem Buljarice izronili su zapanjujući podaci, tamo je prisutno oko 180 vrsta ptica, preko 60% gmizavaca i preko 70% ukupnog broja vodozemaca Crne Gore, oko 300 vrsta biljaka, a sve ove vrste usko su vezane za močvarni dio Buljarice.
Buljarica je izložena čovjeku dugi niz godina, konstantno, i nemoguće je i sebično bi bilo pričati o njenoj zaštiti bez uključivanja potreba i praksi lokalnog stanovništva. Ključ zaštite je uključivanje lokalne zajednice. Prema očuvanju biodiverziteta i prema ekologiji stvoren je negativni naboj među građanima, a uzrok tome je najčešće loša komunikacija i izostanak saradnje između različitih zainteresovanih strana.
CDE želi da pokaže, na primjeru Buljarice, da očuvana priroda i čovjek mogu da idu ruku pod ruku. Živjeti na 5% svjetske teritorije treba da bude posmatrano kao privilegija. U svijetu milijarde dolara bivaju ulagane u restauraciju močvara. Svijet zapravo danas proizvodi močvare, jer one skladište više CO2 po površini u odnosu na šume. Zaštita Buljarice ne bi bila stroga zaštita, nalik onoj u nacionalnim parkovima. Buljarica treba da bude dio ekološke mreže, a one su savršen primjer koncepta razvoja lokalne zajednice baziranog na očuvanoj prirodi. Buljarica nudi mnogo toga što može biti na zadovoljstvo svima.
Ivo Armenko: Turizam devastira ali i oplemenjava; dobri turistički objekti su korisni. Dobar dio našeg razvoja odnosi se na simulaciju turističke aktivnosti, na zaobilaženje planova i zakona, pa je dobar dio našeg razvoja odrađen prema zahtjevu investitora! Turizam u Crnoj Gori danas nije proizvod utvrđenog plana razvoja! Nekada smo imali dobar normativni okvir za razvoj države. Uvijek je bilo kompromisa. Pravi turizmolozi znaju vrijednost prirode. Imali smo primjer Petrovca koji je davao dodatnu vrijednost Buljarici.
Ivo Armenko se prisjeća turističke ponude ,,za ptičare”, tj. ponude posmatranja ptica: ,,Grupe Engleza, dolazili su na stotine, puna je bila Kastel Lastva i Palas, kada Njemici (koji su činili važnu grupu turista) još nisu bili na godišnjem odmoru. Ti ljudi su znali i po mjesec dana da borave u močvari. Najbolji izleti bili su vezani za prirodu. Danas u Budvi ima samo komaraca, sve ostalo je nestalo.
Ko je ugrozio koncept održivog turizma? Turizam i ekonomija mogu da rade uz kompromis. Danas, dok ucrtavaju solitere, svi ti soliteri u nacrtu imaju hotelski brend (Mariot, Hilton, Jedro), a na kraju su stanovi u tim soliterima ponuđeni za prodaju. Primjer je soliter Tre cane blizu Slovenske plaže (koja je privredni objekat i brend Crne Gore) koji ima 64.000m2 građevinske površine, izdaje svega 4 stana za izdavanje, ostalo je prodato! Dozvolili smo da stopa profita sve određuje.”
Goran Gugić: Ovdje nije stvar u jačini zaštite nego u evaluaciji toga šta imamo od prirodnih vrijednosti, kulturnih vrijednosti, što je jako bitno za sektor turizma. Turizam se bazira na prodaji prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Gorana muči prostorno planiranje, pa za primjer daje Ulcinj gdje se i dalje planira gradnja i ,,razvoj” kao da klimatskih promjena nema.
Dr. Vesna Lem, mještanka: U razgovor želim da unesem malo više optimizma sa jednim primjerom – posljedni gosti otišli su prije nedjelju dana, smatrali su dolazak ovamo najvećim poslovnim rizikom, došli su u zemlju za koju malo prije toga nisu znali da postoje, a dobili su 10 puta više nego što su očekivali.
Ovaj događaj je bio kruna projekta ,,Ekološke mreže – ključ razvoja na temeljima očuvane prirode” koji sprovodi CDE uz finansijsku podršku od strane Centra za građansko obrazovanje – CGO, u okviru programa ,,OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE” koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore. Ovaj događaj, kao i događaj sličnog koncepta koji je CDE organizovalo u Šavniku 1. novembra, finansijski je dodatno podržano od strane Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MTEORRS) kroz njihov GEF7 projekat ,,Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite kritičnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori.”