Istraživanja šargana (Vipera ursinii macrops)

2014 – uz podršku hrvatskog herpetološkog društva ,,Hyla’’
2015, 2016 – Rufford

Istraživanja šargana (Vipera ursinii macrops), najmanje zmije otrovnice u Evropi, započeli smo 2014. godine, uz podršku hrvatskog herpetološkog društva ,,Hyla”. Određivanje rasprostranjenosti započeto je obilaskom staništa ove otrovnice na Orjenu, Lovćenu i Rumiji. Dalja istraživanja, podržana od strane Rufford fondacije tokom 2015. i 2016. godine sprovedena su na planinama centralnog i sjevernog dijela Crne Gore, i to: Golija, Njegoš, Brotnjik, Komovi, Sinjavina i Prokletije. 

U regionu detaljna naučna istraživanja o ovoj otrovnici traju već više od deceniju. Šargan je jedna od najugroženijih vrsta gmizavaca u Evropi, a podvrsta macrops je endem Balkana.

U Evropi veliki napori bivaju ulagani ne bi li šargan i njegova staništa bili sačuvani od raznih faktora koji ih ugrožavaju, i zbog kojih na mnogim lokalitetima i nestaju. Takvih faktora je sve više, a kod nas je najvažnija učestala pojava požara, te nemogućnost vatrogasnih službi da ugase požare zbog nedostatka opreme, loše organizovanosti, nedostatka ljudstva i loših puteva. Stanište šargana nestaje i zarastanjem staništa, što je posljedica odsustva i smanjenog prisustva tradicionalnog stočarstva koje je planinske pašnjake i livade održavalo otvorenim i prostranim. Izgradnja novih saobraćajnica takodje utiče na fragmentaciju i postepeno nestajanje ovih staništa. 

Tokom naših istraživanja potvrdjeno je prisustvo šargana na Lovćenu, i definisan je prostor koji naseljava. Osim toga, po prvi put je evidentiran šargan na Sinjavini i Prokletijama.

Šargan je zaštićen u svim zemljama Evrope osim u Crnoj Gori. Istraživanje rasprostranjenosti šargana pokrenuto je sa ciljem utvrdjivanja lokaliteta na kojima je ova vrsta prisutna, kao i jedan od koraka ka izradi akcionog plana zaštite ove vrste, zajedno sa planom upravljanja visoko – planinskim pašnjacima, kao jedinog staništa u kom možemo sresti šargana ali i mnoge druge endemske vrste koje Crnu Goru čine jednom od najzanimljivijih centara biodiverziteta. 

Nastavak istraživanja planiran je za 2022. godinu.

Scroll to Top