2019 – 2021
CEPF
Od Skočidjevojke do Pečina (Kraljičine plaže),
sa centrom na ostrvu Katič
Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja nema zaš tićeno područje u moru (ZPM). Istovremeno, Crna Gora je imala obavezu prema Evropskoj Uniji da zaš titi barem 10% obalne zone do 2020. godine. To je od ogromne važ nosti zato š to je ž ivi svijet u moru pod sve većim pritiskom razvojne politike na primorju, krivolova, globalnog zagrijavanja i drugih negativnih uticaja koji značajno ugrož avaju prirodnu ravnotež u u moru, samim tim i sve ono š to zdravo more pruž a čovjeku.
Nikada ranije u istoriji čovječanstva zdravlje okeana i mora nije bilo ugrož eno kao danas. Pravilna zaštita morskih područja, odnosno formiranje zona u kojima bi uticaji čovjeka bili strogo kontrolisani, jedini je način da se značajno oslabljeni prirodni kapaciteti morske sredine oporave i obnove, i da ž ivi svijet u njima opet počne da buja kao nekada, kao u pričama naš ih ribara kojima opisuju svoje djetinjstvo i prve susrete sa ž ivim svijetom u moru. U tom slučaju lokalno stanovništvo i ostali građani Crne Gore, kao i svi oni koji posjete njeno primorje, moći će na pametan način dugoročno da koriste i da už ivaju u beskrajnim resursima zdravog mora.
Kernja golema – jedan od simbola ZPM Katič
Ovim projektom CDE ž eli da skrene paž nju na ranjivost jedne od najvećih predatora Jadrana – ribe kernje (krnje). Zbog specifičnog ž ivotnog ciklusa i načina mrijesta, populacije ove vrste izuzetno su ranjive, a njihovo oporavljanje dugo, i pod današ njim pritiscima skoro nemoguće. Kernja je takozvana ,,kiš obran vrsta”, čije zdrave populacije održ avaju izbalansiranim populacije svih onih vrsta koje su direktno ili indirektno uključene u njen lanac ishrane. Stoga, prateći kernju pratimo promjene u cijelom jednom morskom ekosistemu. Kernja je predmet istraž ivanja ovog projekta i zato š to je, usljed različitih pritisaka, postala jako rijetka u naš em moru, zbog čega je potrebno š to prije prikupiti kvalitetne podatake o njenim populacijama, da bi njihovo obnavljanje bilo isplanirano š to efikasnije.
Kernja je takozvana ,,kiš obran vrsta”, čije zdrave populacije održ avaju izbalansiranim populacije svih onih vrsta koje su direktno ili indirektno uključene u njen lanac ishrane. Stoga, prateći kernju pratimo promjene u cijelom jednom morskom ekosistemu. Kernja je predmet istraž ivanja ovog projekta i zato š to je, usljed različitih pritisaka, postala jako rijetka u naš em moru, zbog čega je potrebno š to prije prikupiti kvalitetne podatake o njenim populacijama, da bi njihovo obnavljanje bilo isplanirano š to efikasnije.
Neobičan i složen životni ciklus
Spor rast jedinki kernje kao i njihov neobičan ž ivotni ciklus utiču na oporavljanje populacija. Svaka jedinka svoj ž ivotni ciklus započne kao ž enka, pa kada dostigne određene godine i veličinu pretvara se u muž jaka. Ž enkama je potrebno pet godina da bi dostigle polnu zrelost, i još barem toliko da bi se transformisale u muž jake. Zbog ovako slož enog ž ivotnog ciklusa, i zato š to je prirodno malobrojna, kao jedna od najvećih predatorskih riba jadranskog dna, jako je osjetljiva na prekomjeran ribolov.
Oaza za prirodni oporavak
ZPM, posebno zone u kojima je ribanje potpuno zabranjeno, predstavljaju jako važ no utočiš te za vrste koje, kao kernje, bivaju pretjerano eksploatisane, pruž ajući im prostor bez uznemiravanja, kao i vrijeme koje je potrebno za oporavak populacija. Kada se broj jedinki u ovoj zoni dovoljno poveća, tada dolazi do takozvanog spill-over efekta: iz zone stroge zaš tite jedinke prelaze u okolne zone i izlaze iz ZPM, oporavljajuči riblji fond cijelog jednog područja.
Istraživanje
Istraž ivanje, koje CDE realizuje uz ekspertsku podrš ku NVO Septentrion Environnement iz Marseja, podijeljeno je u tri faze:
- Mapiranje morskog dna radi evidentiranja mikrolokaliteta idealnih za prisustvo odraslih
jedinki velike kernje (ljeto 2019. godine) - Sakupljanje podataka metodom vizuelnog cenzusa o mladim kernjama i njihovim staniš tima – plitkim obalnim zonama blagog nagiba sa heterogenom, kamenitom podlogom (jesen 2019. godine)
- Procjena stanja populacija odraslih kernji (jesen 2020.)
Osim podataka sa terena, biće urađene turistička i ekonomska valorizacija ove vrste na ovom području (proljeće 2021), na osnovu socio – ekonomske analize uradjene na početku projekta.
Edukacija
Edukacija o kernji, njenim staniš tima i važ nosti zaš tićenih područja u moru, sprovodi se u š kolama koje gravitiraju ovom području.
Studijskom posjetom Buljarici i ostrvima Katič i Sv. Neđelja (proljeće 2019.), ukazali smo na prirodne ljepote, bogatstva i posebnosti budućeg ZPM Katič, ali i promovisali posmatranje ptica kao veoma važ an vid dostupne ekoturističke ponude ovog područja koji, kao ni mnogi drugi vidovi održivog turizma, nijesu dovoljno zastupljeni u Crnoj Gori.
Projekat sprovodi CDE u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring, uz finansijsku podrš ku Fonda za kritično ugrož ene ekosisteme (CEPF).
