2019 – 2021
CEPF
Od Skočidjevojke do Pečina (Kraljičine plaže),
sa centrom na ostrvu Katič
Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja nema zaš tićeno područje u moru (ZPM). Istovremeno, Crna Gora je imala obavezu prema Evropskoj Uniji da zaštiti barem 10% obalne zone do 2020. godine. To je od ogromne važnosti zato što je živi svijet u moru pod sve većim pritiskom razvojne politike na primorju, krivolova, globalnog zagrijavanja i drugih negativnih uticaja koji značajno ugrožavaju prirodnu ravnotežu u moru, samim tim i sve ono što zdravo more pruža čovjeku.
Nikada ranije u istoriji čovječanstva zdravlje okeana i mora nije bilo ugroženo kao danas. Pravilna zaštita morskih područja, odnosno formiranje zona u kojima bi uticaji čovjeka bili strogo kontrolisani, jedini je način da se značajno oslabljeni prirodni kapaciteti morske sredine oporave i obnove, i da živi svijet u njima opet počne da buja kao nekada, kao u pričama naših ribara kojima opisuju svoje djetinjstvo i prve susrete sa živim svijetom u moru. U tom slučaju lokalno stanovništvo i ostali građani Crne Gore, kao i svi oni koji posjete njeno primorje, moći će na pametan način dugoročno da koriste i da uživaju u beskrajnim resursima zdravog mora.
Kernja golema – jedan od simbola ZPM Katič
Ovim projektom CDE želi da skrene pažnju na ranjivost jedne od najvećih predatora Jadrana – ribe kernje (krnje). Zbog specifičnog životnog ciklusa i načina mrijesta, populacije ove vrste izuzetno su ranjive, a njihovo oporavljanje dugo, i pod današnjim pritiscima skoro nemoguće. Kernja je takozvana ,,kišobran vrsta”, čije zdrave populacije održavaju izbalansiranim populacije svih onih vrsta koje su direktno ili indirektno uključene u njen lanac ishrane. Stoga, prateći kernju pratimo promjene u cijelom jednom morskom ekosistemu. Kernja je predmet istraživanja ovog projekta i zato što je, usljed različitih pritisaka, postala jako rijetka u našem moru, zbog čega je potrebno što prije prikupiti kvalitetne podatake o njenim populacijama, da bi njihovo obnavljanje bilo isplanirano što efikasnije.
Kernja je takozvana ,,kišobran vrsta”, čije zdrave populacije održavaju izbalansiranim populacije svih onih vrsta koje su direktno ili indirektno uključene u njen lanac ishrane. Stoga, prateći kernju pratimo promjene u cijelom jednom morskom ekosistemu. Kernja je predmet istraživanja ovog projekta i zato što je, usljed različitih pritisaka, postala jako rijetka u našem moru, zbog čega je potrebno što prije prikupiti kvalitetne podatake o njenim populacijama, da bi njihovo obnavljanje bilo isplanirano što efikasnije.
Neobičan i složen životni ciklus
Spor rast jedinki kernje kao i njihov neobičan životni ciklus utiču na oporavljanje populacija. Svaka jedinka svoj životni ciklus započne kao ženka, pa kada dostigne određene godine i veličinu pretvara se u mužjaka. Ženkama je potrebno pet godina da bi dostigle polnu zrelost, i još barem toliko da bi se transformisale u mužjake. Zbog ovako složenog životnog ciklusa, i zato što je prirodno malobrojna, kao jedna od najvećih predatorskih riba jadranskog dna, jako je osjetljiva na prekomjeran ribolov.
Oaza za prirodni oporavak
ZPM, posebno zone u kojima je ribanje potpuno zabranjeno, predstavljaju jako važno utočište za vrste koje, kao kernje, bivaju pretjerano eksploatisane, pružajući im prostor bez uznemiravanja, kao i vrijeme koje je potrebno za oporavak populacija. Kada se broj jedinki u ovoj zoni dovoljno poveća, tada dolazi do takozvanog spill-over efekta: iz zone stroge zaš tite jedinke prelaze u okolne zone i izlaze iz ZPM, oporavljajuči riblji fond cijelog jednog područja.
Istraživanje
Istraživanje, koje CDE realizuje uz ekspertsku podršku NVO Septentrion Environnement iz Marseja, podijeljeno je u tri faze:
- Mapiranje morskog dna radi evidentiranja mikrolokaliteta idealnih za prisustvo odraslih jedinki velike kernje (ljeto 2019. godine)
- Sakupljanje podataka metodom vizuelnog cenzusa o mladim kernjama i njihovim staništima – plitkim obalnim zonama blagog nagiba sa heterogenom, kamenitom podlogom (jesen 2019. godine)
- Procjena stanja populacija odraslih kernji (jesen 2020.)
Osim podataka sa terena, biće urađene turistička i ekonomska valorizacija ove vrste na ovom području (proljeće 2021), na osnovu socio – ekonomske analize uradjene na početku projekta.
Edukacija
Edukacija o kernji, njenim staništima i važ nosti zaštićenih područja u moru, sprovodi se u školama koje gravitiraju ovom području.
Studijskom posjetom Buljarici i ostrvima Katič i Sv. Neđelja (proljeće 2019.), ukazali smo na prirodne ljepote, bogatstva i posebnosti budućeg ZPM Katič, ali i promovisali posmatranje ptica kao veoma važan vid dostupne ekoturističke ponude ovog područja koji, kao ni mnogi drugi vidovi održivog turizma, nijesu dovoljno zastupljeni u Crnoj Gori.
Projekat sprovodi CDE u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring, uz finansijsku podršku Fonda za kritično ugrožene ekosisteme (CEPF).
