Za 480 miliona možemo imati i struju i prirodu – ne biramo uništenje. Hidroelektrana Komarnica bi na dan puštanja u rad proizvodila oko 1% ukupne električne energije Crne Gore, ali bi njena izgradnja uništila rijeku i sav živi svijet u njoj. Troškovi ovog projekta konstantno rastu:
2012: 183 miliona EUR
2020: 246 miliona EUR
2023: 343 miliona EUR
Nezavisni eksperti procjenjuju da bi konačna cijena mogla dostići čak 480 miliona eura! Za isti novac možemo dobiti najmanje tri puta više električne energije iz obnovljivih izvora – sunca i vjetra. Postoje brojna alternativna rješenja koja proizvode više energije, a imaju neuporedivo manji uticaj na okolinu. Ovo su neki od zaključaka javne tribine u organizaciji Crnogorskog društva ekologa i inicijative Spasimo Komarnicu, na kojoj su govorili: Andrijana Mićanović, Vuk Iković, Vuk Vujisić i Milan Niković. Moderator je bio Danijel Garić.
Andrijana Mićanović istakla je važnost očuvanja prirodnih resursa i zaključila da Komarnica nije samo rijeka – ona je simbol onoga što Crna Gora jeste i može biti. Takođe je ukazala na kršenje mnogih nacionalnih i međunarodnih propisa prilikom planiranja ovog projekta.
Elektroinženjer Milan Niković još jednom je potvrdio da su hibridne elektrane na sunce i vjetar bolje rješenje – za 480 miliona eura možemo dobiti najmanje tri puta više električne energije. Naveo je konkretne alternative: Vjetroelektrane Gvozd i Brajići, Solarne elektrane, Modernizacija HE Perućica dodao je da bi HE Komarnica proizvodila sedam puta manje električne energije od Termoelektrane Pljevlja, što znači da je ne može zamijeniti.
Vuk Iković postavio je ključno pitanje: ko zapravo profitira – Crna Gora ili Srbija?
„Crna Gora ulaže 51% sredstava i gubi rijeku, dok Srbija ulaže 49%. Za čije interese žrtvujemo ovakav prirodni resurs?“
Predložio je da se u najavljenim projektima, poput solarnih elektrana „Malinsko“ i „Duži“ i vjetroelektrane „Bijela“, napravi dogovor sa investitorima da 10% proizvedene energije pripadne Opštini Šavnik. Ta energija bi se koristila za razvoj malih preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava – direktna korist za lokalnu zajednicu.
Istakao je i da HE Komarnica ne može ostvariti ovakav efekat, posebno imajući u vidu da u opštinama Plužine i Šavnik nema elektro i mašinskih inženjera na birou rada koji bi činili osnovni kadar za upravljanje elektranom. Zaključio je: „Niko od vas ne bi ulagao u ovakvu elektranu da ste vi vlasnici Elektroprivrede, ali njima je očigledno lako upravljati našim novcem.“
Građanski aktivista Vuk Vujisić rekao je da smo pred izborom – prošlost ili budućnost. Hoćemo li graditi pogone na zeleni vodonik u kombinaciji sa suncem i vjetrom, ili ćemo nastaviti sa zastarjelim i skupim projektima koji daju malo energije? Pokretanjem pogona na zeleni vodonik sav višak električne energije bismo mogli iskoristiti za proizvodnju vodonika, koji onda možemo koristiti u brojne svrhe, kao što je pogonsko gorivo za autobuse javnog prevoza.
Andrijana Mićanović je naglasila važnost očuvanja prirodnih ljepota za razvoj turizma: „Turisti ne dolaze da vide betonske brane, već divlje rijeke, izvore, slapove i vodopade.“
Vuk Iković je upozorio da je ovaj projekat i ekonomski i ekološki neodrživ – počeo bi sa radom tek za oko 10 godina, a period povrata investicije iznosio bi oko 19 godina po sadašnjim cijenama električne energije. Zato nam treba energija sunca i vjetra, koja se može skladištiti.
Na kraju, Andrijana Mićanović je pozvala na inicijativu da se Komarnica priključi Nacionalnom parku Durmitor i da njen kanjon bude uključen u UNESCO svjetsku baštinu.
Komarnica nije samo rijeka – ona je simbol identiteta i potencijala Crne Gore.
U vremenu klimatskih promjena, borbe za energetsku nezavisnost i očuvanje prirode, izbor koji danas napravimo određuje budućnost naše zemlje. Ako se zaista ponosimo titulom ekološke države, vrijeme je da to i dokažemo – ne gradnjom betonskih brana, već čuvanjem onoga što nas čini posebnima.
Komarnica mora ostati slobodna rijeka.
Crna Gora može biti energetski nezavisna ulaganjem u savremene i održive izvore energije.
Tribina: ,,Vrijedi li žrtvovati Komarnicu zbog 1% naše električne nergije?” sprovedena je od strane Crnogorskog društva ekologa i inicijative Spasimo Komarnicu uz pomoć EuroNatura u okviru projekta Save the Blue Heart of Europe (Sačuvajmo plavo srce Evrope).
Crnogorsko društvo ekologa
Spasimo Komarnicu
