Crna Gora je, u skladu sa procesom EU integracija, u obavezi da uspostavi međunarodnu mrežu zaštićenih područja – Natura 2000 mrežu zaštićenih područja Evropske Unije, koja predstavlja najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu, a za cilj ima osiguravanje opstanka najvrijednijih vrsta i staništa Evrope.
Strategija EU o biodiverzitetu do 2030. godine ima za cilj da zaštiti 30% kopna i 30% mora, što bi trebalo da bude postignuto kroz ispunjenje još tri cilja: uspostavljanje mreže nacionalno zaštićenih područja, ekoloških mreža i OECM područja. Sva 4 navedena cilja u isto vrijeme su i globalni ciljevi koji treba da doprinesu ublažavanju gubitka biodiverziteta na planeti Zemlji.
Sa druge strane, postoji i EMERALD mreža zaštićenih područja, koja se bazira na istim principima kao Natura 2000 mreža, ali je razvijena i u zemljama koje nijesu članice EU. S obzirom na to da se Natura 2000 mreža zaštićenih poručja (koju će Crna Gora uspostaviti tek nakon ulaska u Evropsku Uniju) prostire samo u okviru EU, ona zapravo predstavlja dio šire – panevropske Emerald mreže zaštićenih područja.
U okviru Bernske konvencije za zaštitu evropske divlje flore, faune i prirodnih staništa, Crna Gora je uspostavila listu od 32 područja koja su kandidat za Emerald nacionalnu ekološku mrežu, koja su samim tim definisana kao područja od posebnog interesa za zaštitu. EMERALD (u fazi kandidature) do sada pokriva oko 15 % kopnene teritorije Crne Gore.
Opšte je poznato da je Crna Gora izuzetno bogata vrijednim prirodnim resursima. Njenom bogastvu doprinosi velika raznolikost reljefa i klime, gdje se na prilično maloj površini prostiru mediteranski i visokoplaninaski pojas. Kako se klima i geomorfološki uslovi mijenjaju idući od mora ka planinama, tako se prema tim zonama raspoređuju i opstaju najrazličitije vrste, od kojih su mnoge endemske, reliktne, ugrožene i zakonom zaštićene.
Šume prašumskog karaktera, divlje rijeke, pijaća voda u svakom dijelu zemlje, lednička jezera, visoke planine, livade morske trave (Posidonia oceanica), samo su neki od elematana koji Crnu Goru čine posebnom i prirodom i mogućnostima mnogo bogatijom u odnosu na brojne druge Evropske zemlje.
U isto vrijeme, građani Crne Gore uopšteno imaju negativan stav prema zaštiti prirode i ekologiji, jer smatraju da im očuvana priroda ograničava razvoj i razvijanje mogućnosti zarade. Činjenica je da postoje područja koja zbog svojih vrijednosti i specifičnosti uživaju status strože zaštite. u kojima su brojne ljudske intervencije zabranjene i kažnjive. Takvi su Nacionalni Parkovi, Strogi rezervati prirode, djelimično i Parkovi prirode. I pored toga što ograničavaju određene ljudske aktivnosti, ova područja su proglašena zaštićenima zbog izuzetno velike ekološke vrijednosti, i iako zauzimaju prilično male površine, upravo ta područja predstavljaju najveći brend ove države.
Iako Crna Gora u odnosu na druge EU zemlje prednjači po relativno dobroj očuvanosti prirode, mahom i zbog nerazvijenosti nekih velikih industrija i drugih zagađivača, znanje ljudi o vrijednostima prirode je i dalje na veoma niskom niovu.
Priroda u našoj zemlji nikada nije dovoljno promovisana kao najvrijedniji resurs, mogućnost za razvoj, i kao brend države. Vlada stanovište da razvoj privrede mora da isključuje održavanje okoline zdravom, zanemarujući sada sve lakše ispunjivu mogućnost ostvarivanja obije potrebe čovjeka istovremeno: kako potrebe za sigurnošću i obiljem, tako i potrebe za zdravljem i očuvanom prirodom.
Evropa nije pokrenula proces uspostavljanja ekoloških mreža samo radi isključive zaštite nekih biljnih staništa ili vrsta, već je jednako veliki akcenat stavila na poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva koje živi u blizini najvrijednijih prirodnih cjelina. Posljednjih nekoliko decenija ogroman broj ljudi odustaje od života na selu. Drastično je smanjen intenzitet ispaše i kosidbe pašnjaka. Zato se pojavljuju invazivne vrste, veći je broj požara, smanjena je koncentracija hranjivih materija i sl, a sve to dovodi do nestanka različitih biljnih i životinjskih vrsta.
Ekološke mreže ne mogu da postoje i da budu održavane bez uključivanja lokalnog stanovništva. Ovo je upravo i razlog zašto neka staništa koja su pod konstantim uticajem čovjeka (tradicionalnim) treba da budu uključena u ekološke mreže. Takvo jedno stanište su livade košanice, koje predstavljaju dom za razne vrste biljaka koje su se prilagodile i uživaju u uslovima čestog košenja. Slično funkcionišu i pašnjaci – za održavanje njihovog biodiverziteta neophodna je ispaša stoke. Ovo su samo neki od primjera koji pokazuju da ekološke mreže ne isključuju čovjekove (održive) radnje, već naprotiv, očekuju i zavise od njihovog maksimalnog uključivanja u proces praćenja i održavanja ovih zaštićenih područja, za uzvrat podržavajući razvoj ekonomije lokalne zajednice na temeljima očuvane prirode.
Danas smo svjedoci ne samo toga da je priroda najočuvanija u ekološkim mrežama, već i da su lokalna ekonomija i ruralni turizam upravo najrazvijeniji u selima koja su postala dio ekološke mreze. Takvi primjeri pokazuju koliko je učinkovito kada lokalni domaći proizvodi nose tag porijekla iz zaštićenog područja, te da imaju mnogo veću prednost u odnosu na ostale. Suština ekoloških mreža je kreiranje novog ekonomskog ambijenta koji ide u prilog i čovjeku i prirodi, odnosno održava balans između prirode i njenog neodvojivog dijela – čovjeka.
Mnoge zemlje su uspostavile svoju mrežu zaštićenih područja čak i prije 30 godina, a Crna Gora to treba da uradi što prije ukoliko hoće da sačuva svoje najveće blago: prirodu, i suživot građana sa njom.
Uspostavljenje ovakvih mreža je dug i mukotrpan proces i zapravo najveći izazov će biti upravo u održavanju integriteta tih staništa. Ipak, ukoliko čovjek svoje aktivnosti sprovodi odgovorno, biće nagrađen zdravim životom u zdravim područjima, uz dodatne dugoročne dobiti i mogućnosti.
Primjer prednosti Crne Gore u odnosu na mnoge razvijenije zemlje donosimo iz Belgije. Jedna Belgijanka koja živi na desetine kilometara od Brisela, ima želju da pokrene organsku farmu kako bi ublažila posljedice razbolijevanja bližnjih koji su u konstantnom dodiru sa pesticidima, drugim zagađivačima, GMO hranom i sl. Najveći problem je, kaže, što ne može da pronađe zdravu zemlju u kojoj može posaditi usjeve. Njihova zemlja i voda puni su teških metala, pa rješenje moraju da traže u indijnskim i sličnim pra-metodama (sjeme sade u staro sijeno, prskaju ga vodom, a za piće filtriraju vodu, itd). Ova Belgijanka kaže da zavidi ljudima u Crnoj Gori, koji i dalje imaju šansu da generacijama unaprijed razvijaju živote u kojima je njihovo zdravlje podržano od strane prirode.
Činjenica je da u ovom trenutku još nije moguće detaljnije precizirati datum ulaska Crne Gore u EU, ali se može zaključiti da se to neće desiti u bliskoj budućnosti, iako je Crna Gora već duboko u pregovorima. Sa druge strane, u proteklom periodu, veliki broj vrijednih prirodnih bogatstava je izgubljen, a za brojnima od njih prijeti velika opasnost od nestanka, uprkos tome što uživaju određene stepene zaštite. Neusaglašenost prostornog planiranja i načela zaštite životne sredine, te decenijsko davanje prioriteta kratkotročnim finasijskim dobitima u odnosu na dugoročni održivi princip, za koji imamo sve predispozijcije, nas je izgleda dovela u ovu situaciju.
Stoga je lako zaključiti da će nas čekanje ulaska Crne Gore u EU, i eventualno formiranje Natura 2000 mreže, koštati gubitaka najvrijednijih prirodnih područja. Iz tog razloga potrebno je uspostavljanje ekološke EMERALD mreže, jer priroda ne može da čeka, i čija zaštita treba da ostane, u pravom smislu te riječi, jedna od državnih najvećih prioriteta.
Koje su koristi stvaranja EMERALD mreže za Crnu Goru?
● Ispunjavanje obaveza Crne Gore prema Bernskoj konvenciji, poštovanje ciljeva Strategije EU o biodiverzitetu 2030 i globalnih ciljeva očuvanja biodiverziteta;
● Emerald mreža je doprinos nacionalnim naporima za zaštitu biodiverziteta i očuvanje usluga ekosistema na osnovu standarda Bernske konvencije i direktiva EU o staništima i pticama;
● Mreža Emerald je prepoznata kao inovativno i fleksibilno sredstvo za integraciju očuvanja biodiverziteta u druge sektore, koji bi trebalo da budu uključeni u proces od samog početka;
● Za razliku od stvaranja mreže Natura 2000 u cjelini, koje se predlaže Evropskoj komisiji na dan pristupanja EU, Emerald može definisati i pojedinačna područja;
● Crna Gora trenutno priprema ažuriranu bazu podataka za Bernsku konvenciju, ali činjenica da ovaj proces još nije završen nije prepreka za predlog Konvenciji da se pokrene proces potvrđivanja nekih od Emerald područja kandidata, za koje određeni podaci već postoje;
● Neke od zemalja Zapadnog Balkana stekle su veoma korisna iskustva u stvaranju Emerald mreže, posebno kada su ova područja uspostavljena na osnovu Direktiva o pticama i staništima.
● Brži proces zatvaranja Poglavlja 27, samim tim i ubrzanje procesa integracija EU.
