Močvare širom svijeta često su potcijenjene ali njihova uloga u očuvanju života na planeti je nezamjenjiva. Ovi kompleksni ekosistemi nas štite od poplava, skladište ugljen-dioksid, regulišu mikroklimu i predstavljaju dom za čak 40% svjetskih vrsta. Posebno fascinantna činjenica je da močvare skladište do 50% više štetnih gasova u poređenju sa tropskim šumama, čineći ih ključnim saveznikom u borbi protiv klimatskih promjena.
Mediteran: Globalno žarište biodiverziteta pod prijetnjom
Mediteranski region, jedan od najbogatijih biodiverzitetskih regiona na planeti, suočava se sa dramatičnim gubicima prirodnih staništa. Od 1992. godine izgubljeno je 52% morskog i 28% slatkovodnog biodiverziteta, pri čemu su močvarna staništa među najugroženijima. Na globalnom nivou 36% vrsta zavisnih od močvara danas su na ivici opstanka. U kombinaciji s uticajem klimatskih promjena, milioni ljudi i prirodni resursi u Mediteranu su ugroženi.
Među ovim dragocjenim ekosistemima, uvala Buljarica na crnogorskoj obali predstavlja pravi prirodni biser. Smještena u centralnom dijelu crnogorskog primorja, na oko 58 hektara, Buljarica obuhvata raznovrsna staništa, od laguna i kanala do močvara i gustih trščaka.
Ovo područje nije samo prirodno bogatstvo Crne Gore, već i međunarodno prepoznata ekološka oaza, te je prepoznata kao IBA (Important Bird Area) i IPA (Important Plant Area), nominovana je kao Emerald područje, njena plaža je zaštićena kao Spomenik prirode, a njene vode pripadaju Parku prirode u moru — Katič. S obzirom na postojeće podatke, prema kojima Buljarica predstavlja stanište nekoliko vrsta iz Priloga II i obuhvata nekoliko prioritetnih staništa iz Priloga I Direktive o staništima, kao i nekoliko vrsta iz Priloga I Direktive o pticama, Buljarica je takođe potencijalno stanište Natura 2000.
Izuzetna biodiverzitetska vrijednost uvale Buljarice
CDE već godinama istražuje i radi na zaštiti Buljarice. Kroz saradnju sa međunarodnim stručnjacima (Program za životnu sredinu — EnvPRO i Društvo za ekološki razvoj koji su podržani od strane profesora Pierre Ibisch iz Centre for Econics and Ecosystem Management na Univerzitetu Eberswalde) i primjenu MARISCO ( Adaptive Management of vulnerability and Risk at Conservation sites ) metodologije, društvo je uspjelo da identifikuje ključne prijetnje i potencijale ovog područja. Rezultati jasno ukazuju na hitnu potrebu zaštite ekosistema Buljarice, uz strogu kontrolu gradnje i korišćenja resursa.
Buljarica je dom izuzetnog biodiverziteta:
- Morski i obalni ekosistemi: Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica pružaju zaštitu obalama od erozije i podržavaju bogatstvo morskog života.
- Slatkovodni i bočati ekosistemi: Buljarica je dom za 41 vrstu vilinih konjica, 11 vrsta vodozemaca (73% svih vrsta u Crnoj Gori) i 93 vrste ptica, od kojih se mnoge gnijezde u ovom području.
- Kopneni i kraški ekosistemi: Ovi ekosistemi obuhvataju 36 različitih staništa, uključujući endemske i reliktne vrste biljaka i životinja.
Najznačajniji dio za strogu zaštitu Buljarice predstavlja močvarni dio u zaleđu plaže u kom se nalaze: rijeka, veliki broj kanala, bara i lokvi. U Buljarici je zabilježeno ukupno 22 vrste gmizavaca, što čini blizu 60% od ukupnog broja gmizavaca registrovanih u Crnoj Gori. Pored toga, zabilježeno je 11 vrsta vodozemaca, što čini oko 73% svih trenutno registrovanih vrsta vodozemaca u Crnoj Gori. Uslijed navedenog, Buljarica predstavlja tipičan i veoma značajan herpetološki rezervat na jadranskoj obali.
Pored prirodnih vrijednosti, Buljarica ima značaj i za lokalno stanovništvo, čija egzistencija zavisi od njenih resursa. Međutim, neplanska gradnja i prodaja zemljišta ozbiljno ugrožavaju njenu održivost.
Vizija za održivi razvoj Buljarice
Zaštita Buljarice nije prepreka razvoju – naprotiv, očuvana priroda može biti osnova za održivi turizam, edukaciju i razvoj lokalne ekonomije. Ključne mjere uključuju:
- Uspostavljanje režima zaštite i upravljanja ekosistemima, uključujući obnovu oštećenih staništa.
- Razvoj strategija za održivi turizam, s fokusom na prirodne građevinske materijale, obnovljive izvore energije i uključivanje lokalnog stanovništva i njihovih proizovoda.
- Edukaciju i uključivanje lokalnih zajednica i turista u aktivnosti očuvanja prirode.
Kako bi ove mjere bile efikasne, neophodno je usklađivanje zakonskih okvira i planskih dokumenata s principima održivog razvoja i međunarodnim standardima.
Kroz program Klaus Toepfer Fellowship, CDE planira dodatno intenzivirati svoje napore u zagovaranju zaštite ovog jedinstvenog područja izradom strateškog plana razvoja ovog područja.
Ovaj dokument će precizno definisati ključne korake za pokretanje procesa zaštite, dok će istovremeno unaprijediti kapacitete CDE-a za aktivno djelovanje u očuvanju i praćenju stanja ovog neprocjenjivog ekosistema.
Zaključak
Buljarica ima potencijal da bude model za harmoniju između očuvanja prirode i ekonomskog razvoja. Potrebna je posvećenost svih aktera – od vlasti i naučnika do lokalne zajednice – kako bi se ovaj jedinstveni ekosistem zaštitio i unaprijedio. Samo kroz holistički i dugoročni pristup možemo osigurati budućnost ovog prirodnog blaga.
Crnogorsko društvo ekologa (CDE)